Vrištite, grlite se, skačite, psujte – oslobađanje napetosti i emocije

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on email
Email
Share on skype
Skype

Ovih dana vidimo u čitavom svijetu vlada nogometna groznica. Nakon polufinalne utakmice Hrvatska-Engleska i pobjede reprezentacije, kod nas još više. Takva vrsta groznice je stanje enormne količine sreće, radosti, ali istovremeno bunila, transa, zaluđenosti, u nekim trenucima i histerije i u posebnoj kategoriji – ponosa, identifikacije s nogometašima koje se poistovjećuje s nacijom. Njihov uspjeh je naš uspjeh, njihove emocije su naše emocije… O čemu se u stvari radi?

Postavimo na stranu u ovom trenu teme uvjerenja i vjerovanja, morfičkih polja, psihologije mase ili priklanjanja skupinama kao rješavanje energetskih rupa u pojedinaca – no kad smo već kod skupina treba reći ovo: Dio populacije “ignorira” događanja, i to uglavnom tako da kaže “ne pratim” (jednako glasno kao i oni koji prate), dio  su ljubitelji nogometa, sportaši, navijači kojima je nogomet redovni hobi i interes, no vrijednost ovog sporta danas prelila se i na ostale “slučajne prolaznike”. Oni koriste ovakve događaje kako bi se ispraznili s jedne strane, a napunili s druge, drugim riječima, kako bi se oslobodili velike količine napetosti. Izražavanje emocija tada eskalira – što više napetosti, veća “eksplozija” radosti…

 

Emocionalno osjećajne blokade!

Poznajete li nekoga tko ne bi htio živjeti zdrav i ispunjen život te u tom životu biti siguran, voljen i voljeti druge. Nekoga tko želi dobro plaćen posao te želi uživati u plodovima navedenog. Nije tu ništa novo – svi mi to želimo. Ipak ne čini li vam se da upravo doživljavamo suprotno. Umjesto toga imamo napete odnose, imamo posao koji nam se ne sviđa ili posao koji nas ne ispunjava, nikada nema dovoljno novca i ako ga ima nesigurni smo uslijed brige za novac, općenito nema puno radosti. Kao rezultat navedenog osjećamo ljutnju, beznađe, depresiju, možda bijes ili mržnju, strah od budućnosti, strah od poraza, neuspjeha, strah od uspjeha, te strah od imanja. Ne shvaćajući ovaj začarani krug, čovjek dvadesetprvog stoljeća se prepustio bolesti koju smo prozvali STRES ili NAPETOST. S tim da nisu u pitanju samo odrasli, već i djeca.

Ugledni psihijatar Wilhelm Reich je svojevremeno nazvao ovu pošast današnjice “Emocionalna kuga”. Reich je utvrdio da se emocionalni poremećaji njegovih pacijenata u iznenađujućoj mjeri odražavaju i u njihovim tijelima. Konkretno, pacijenti potisnutim osjećajima imaju teške, krute i trajne mišićne kontrakcije u određenim dijelovima tijela (organima, kostima, ligamentima, mišićima). Od rođenja pa duboko u starost čovječje tijelo se deformira, a sama deformacija stvara unutarnji nered kod organa. Različiti emocionali osjećaji koji su ostali “zaglavljeni” u čovjekovom tijelu uzrokuju stvaranje tzv. “emocionalnih oklopa” koji priječe disanje, protok krvi, probavu hrane, itd.

 

Što su to emocije – osjećaji?

Kad govorimo o emocijama/osjećajima ljudi, nestaju hijerarhijske razlike i barijere. Svi dijelimo iste emocije/osjećaje (strah na isti način doživljava čovjek koji(npr.novac) i koji nema).

– Bez emocija čovjek bi bio robot.

– Emocionalnim osjećanjem događaju se kemijske reakcije u našem tijelu

– Emocionalne osjećaje bi mogli izraziti kao “ugodne i neugodne”

– Emocije su energije podsvjesne razine i nedostižne su za svjesno razumijevanje (svijesno znamo ali ne znamo podsvijesno)

– Emocije su osjećajnog karaktera i izražavaju se neverbalno.

– Hrana, dodaci prehrani (vitamini,minerali) i piće utječu na emocionalno ponašanje i obratno

– Kroz sustave kao što je apunktura dokazano je da emocije imaju svoje nevidljive (za današnje uređaje) protočne kanale tzv. meridijane.

– Znanje većine ljudi o emocijama svodi se na verbalno izražavanje (ljutnja-radost, krivnja-sram, bol-ugoda…)

– Većina ljudi misli ljutnju ili misli ljubav i djeluje u skladu s tim, bez stvarnog osjećanja navedenog, ili su im osjećaji slabo izraženi.

– Dok smo mladi puni smo emocija i osjećaja, osjetljivi smo i izravno reagiramo na naš fizički okoliš. Kad smo stariji, naše su emocije samo uspomene i jedini osjećaj koji nas nije napustio je bol.

Očito da našem razumijevanju emocija i emocionalnih stanja nedostaje karika koja bi nam omogućila da protok emocija bude učinkovit i bez zastoja, a samim tim i naš život bi bio jasniji i radosniji (usklađenost svijesti, podsvijesti i tijela)

 

Kako i na koji način se nosimo sa “zaglavljenim” emocijama?

Svako od nas pronalazi za sebe svoju”štaku” da bi donekle sebi omogućio hod kroz život, na primjer:

– pušenje

– pijenje alkohola (pretjerano)

– hrana (slatka, škrobna hrana)

– pretjerano treniranje

– drogiranje

– pretjerani rad

– ogovaranje, kritiziranje, agresivni ispadi

– potiskivanje tj. šutnja i neizražavanje svojih emocija/osjećaja

 

Zašto je to tako?

Rođenjem i odgojem do naše šeste/sedme godine mi smo sustavno usvojili određena pravila roditelja i autoriteta. Do stupnja našeg razvoja kad smo znali izraziti i prosuditi što nam je ili nije dobro mi smo u biti “programirani” po uzoru na druge. Po Reichu već smo tada emocionalno “oklopljeni” te nam ti emocionalni”oklopi” ili programi određuju/uvjetuju daljnji smjer u životu. Naslijeđeni ili usvojeni emotivni osjećaji “oklopi” postaju našom navikom. Ti emotivni osjećaji ostaju u našim mišićima, ligamentima, kostima, organima. Tako nastaje čovjek sljedećih karaktera: agresivac, plašljivac, strašljivac, sretnik, nesretnik, itd. Dobro je ukoliko dijete odrasta u okolini ljubavi, pažnje tzv.”svjesnog roditeljstva”.

 

Kako potiskujemo/izražavamo emocije

Vjerojatno ste imali priliku doživjeti iskustvo koje je bilo dosta bolno-traumatično, te u tom momentu niste bili u stanju nositi se s tom”unutarnjom boli” ili napetosti. Po navici posežemo za tabletom, alkoholom, cigaretom, slatkom ili škrobnom hranom, vježbanjem, itd. Na neko vrijeme ste odagnali napetost/bol i još više pojačali vaš emocionalni oklop na specifičnom dijelu tijela. Ustvari, potisnuli ste ili spriječili da se napetost ostvari. Kad ova navika dostigne vrhunac tj. nema više “mjesta” u oklopu te oklop puca, a kao što kaže Reich: “oklopi su na našim organima te nastaju upale potom i fizičke bolesti”.

 

Simptomi potiskivanja emocija

– manjak motivacije (ja ne mogu, ja nisam siguran, ja ne zaslužujem)

– napeti odnosi u poslu i obitelji

– umor (psihofizički)

– agresija

– svađe zbog novca (pretjerana potrošnja, nedostatak, dugovi, zaduživanje)

– razvodi brakova

– uvijek se dešava ono što ne želimo

– strahovi/fobije – od životinja, visine, vode, ljudi, prostora…

– fizičke bolesti – upale, prehlade, alergije, artritis, probavne smetnje…

– okrivljavanje drugih – svi su krivi, mi smo u pravu

– pretjerana važnost

– poslovni bankrot

– česte povrede

– pohlepa – previše neostvarenih želja

 

Emocionalna sloboda

Sustav uvjerenja (navika)

U knjizi “Emocionalna inteligencija” psiholog D. Goleman kaže da smo pojam racionalne inteligencije (IQ) podigli na pijedestal. S druge strane bilo je neshvatljivo da visoko-inteligentni ljudi (IQ) – mjereno testovima, ne postižu očekivane rezultate u područjima gdje se to od njih očekivalo. Danas znamo da je to posljedica emocionalne “oklopljenosti” tj. da zbog toga nema razumjevanja svojih kao ni tuđih emocija, osjećaja i uvjerenja.

Sloboda odabira onoga što ćete biti – činiti i imati je stanje koje bi se okarakterizirati kao emocionalna sloboda. Da bi došli u tu točku odabira treba uložiti vlastiti napor ili popularno rečeno “rad na sebi”. Sva druga nastojanja koja nisu u domeni vašeg angažmana su kratkotrajna i bezvrijedna. Rad na sebi objedinjuje područja života u kojima se svakodnevno krećemo, a obuhvaća: posao, zdravlje, novac, odmor, odnose i duhovnost.

Evidentno je da promjenu treba raditi na podsvjesnoj razini uma u protivnom uvijek ćete dobivati/privlačiti ono “što ne želite na svjesnom nivou”.

Emocionano reprogramiranje ili postizanje stanja jasnoće onoga što ćemo biti, činiti ili imati, podrazumjeva rješavanje emocionalnih oklopa, usklađivanje tijela sa silom gravitacije te uzemljivanjem tzv. životne energije. Na ovakav način stječemo mogućnost uvijek imati/primati energiju.

Tada više nitko nije u stanju poremetiti vašu unutarnju ravnotežu. Svjesni ste svega što se zbiva ili će se zbivati i uživate u tome. Ne vežete se za ishode, kakvi god oni bili. Mijenja se vaš odnos prema okolini i obratno, raste obilje u svim segmentima. Ostajete spokojni i slobodni jer vi birate što ćete biti-činiti-imati ili ne biti-ne činiti-ne imati. Promijenio se vaš sustav uvjerenja (navika). Tada, poraz nogometne ekipe, pa bila ona i reprezentacija koja reprezentira nas i naše – neće biti katastrofa, Turska neće biti kriva zbog jednog suca koji je bio oštar, izborniku neće “letjeti glava” i naša napetost neće dodatno rasti, potvrđujući da živimo u beznađu.

Vjerujte da postoji izlaz iz ove depresivne džungle negativnosti i razočaranja. Vjerujte da možete donijeti odluku za sretan i ispunjen život i zatim ga takvoga i ostvariti. To se ne može ostvariti na lak način, ne postoji netko tko će to učiniti za vas, ne postoji čarobna tableta koja će odnijeti sve ono što smo nagomilavali u umu i tijelu u obliku emocionanih osjećaja/sjećanja/trauma.

No, postoje alati…

 

“Perite vaš um svakodnevno kao što perete vaše zube i vrata obilja su vam svakodnevno otvorena”

 

JOŠ O HIPNOZI I PRIMJENAMA...

Kontakt

JAVITE SE